Najbolja besplatna online knjižnica

Ervin Debeuc – iz fundusa Muzeja grada Rijeke

FORMAT: PDF EPUB MOBI
DATUM IZLASKA: 2012
VELIČINA PO DATOTECI: 10,35
ISBN: 9789536587605
JEZIK: HRVATSKI
AUTOR: Ervin Debeuc
CIJENA: BESPLATNO

svi Ervin Debeuc knjige koje čitate i preuzimate od nas

Opis:

Izravan povod izložbe Ervina Debeuca autorova je donacija iz 2010. kojom je Muzeju grada Rijeke darovao sedamdeset svojih fotografija datiranih od 1955. do 1962. godine. Nepuno desetljeće od sredine 1950-ih do početka 1960-ih najplodnije je fotografsko razdoblje u kojem se pretežno bavi crno-bijelom fotografijom i kada u mladoj dobi snima fotografije potpune medijske dorečenosti, tehničke i sadržajne. Karijeru amatera fotografa Debeuc je započeo poslijeratnih godina unutar klupskoga života pa je, poput drugih, zanatsku vještinu učio od generacije riječkih fotografa stasalih u međuratnom dobu, prije svih Fernanda Soprana, potom Hinka Emilija, Abdona Smokvine. Klupski je kolektivizam u duhu ondašnjega vremena u velikoj mjeri bio intencionalan, a istinski će se individualizam u riječkoj fotografiji afirmirati tek početkom 1970-ih. No nije bila riječ samo o prijenosu i usvajanju métiera, već, u poratnom vremenu, o praktičnim i pragmatičnim razlozima, ponajprije o korištenju i nabavi fotoaparata i druge fotografske opreme. Većini su ondašnjih amaterskih fotografa bili nedostupni, a i sami su ih fotoklubovi nerijetko nabavljali dovitljivošću i entuzijazmom (“Soprano nam je svima nabavljao fotoaparate, najviše otkupljujući ih od stranaca koji su dolazili u Jugu”, E. Debeuc). U takvu se okruženju razvijao Debeuc fotograf, izrazito se pridržavajući čistoće fotografske tehnike, kao ovjere ispravnosti pristupa slici (“Stalno su nas učili da na fotografiji crno mora biti crno, bijelo bijelo, a sivo sivo”, E. Debeuc). Fotografija ga zanima kao medij vlastite izražajnosti koji ima svoj racionalan i objektivan vizualni jezik zasnovan na dva elementa – kompoziciji i svjetlu. “Meni je najvažnija bila kompozicija”, isticao je tijekom pripreme izložbe, a glavni kriterij po kojem pojedine fotografije nisu ušle u postav bio je njihov dekomponirajući segment. Njega je lako detektirati jer je ravnoteža Debeucova kadra najčešće snažno kontrapunktirana, kao u oglednoj slici Detalj (1960.). Analogno, jasnoću primjenjuje i u tretmanu svjetla koje ne gubi svoje granice ni u banalnim motivima, bilo kao vršnih odbljesaka (Geranij, 1960.) ili sjena na neravnomjernoj podlozi (Zimski san/Zima u Žurkovu, 1956.), niti u difuznom nestajanju (Semafor, 1955.). Jaki crno-bijeli kontrasti i motivi izrazito pak podsjećaju na poetiku američkog filma noir (redatelji F. Lang, J. Huston, R. Walsh, B. Wilder), potvrđujući propusnost ondašnjih granica za suvremenu zapadnjačku umjetnost, a ne isključivo sovjetska strujanja. Postizanje željenih učinaka dodatno je mogao kontrolirati jer je cijeli proces realizacije crno-bijele slike izvodio sam, od snimanja do razvijanja, stječući sve veće iskustvo u radu s fotomaterijalima i razvijanju fotografije. Do kakvih je rezultata pritom dolazio vidljivo je na fotografijama uzbibane morske površine s odrazima ili zrcaljenjem okoline, koje strukturom podsjećaju na slikarstvo i, dalekovidno, na animiranu kompjutorsku grafiku (Vizija, 1956., Geometrija, 1959.). Prijelazom na kolor-fotografiju dio će se te neposredne procesualnosti izgubiti jer se, zbog visokih cijena, filmovi sada šalju na razvijanje proizvođaču, odnosno distributeru. Debeuc je rado iskušavao različite postupke u fotografiji, bilo samo prema vlastitoj prosudbi nužnim kasnijim izrezima, ili pak radeći fotograme i eksperimentirajući sa sendvič-negativima, od kojih najuspjeliji podražavaju slikarsku fakturu (Impresija,1959., SF cvijet, 1959.). Iz svega bi se dalo zaključiti da je Debeuc izrazito sklon crno-bijeloj naspram kolor-fotografiji, no tome nije tako. Naprotiv. Kao što je rečeno, izrada kolora bila je skuplja, zapravo znatno skuplja do pojave digitalne fotografije čija je tehnologija, uz to, izrazito pristupačna. Njegova je odluka prije kolebala između fotografije i filma, a prevagu je odnio film, profesionalno i amaterski. Sabrina Žigo

..... RIJEKA »Pozdrav iz Cresa« naziv je izložbe koja je jučer otvorena u Muzeju grada Rijeke, a koja kroz oko 200 starih razglednica predstavlja svojevrsnu šetnju kr ... Pete ''Akvizicije'' Muzeja grada Rijeke :: HRT - Radio Rijeka ... . Inače, ovo je prvo gostovanje Creskog muzeja u Rijeci, a kako je najavio ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, Riječani će uskoro... Predmeti iz muzejske zbirke i artefakti postavljeni su u više od 30 prostorija na dva kata Palače. Palača šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Autori stalnog postava su ravnatelj Ervin Dubrović i djelatnici Muzeja grada Rijeke. Muzej grada Ri ... PDF Godišnjak ... . Palača šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Autori stalnog postava su ravnatelj Ervin Dubrović i djelatnici Muzeja grada Rijeke. Muzej grada Rijeke osnovan je 11. travnja 1994. godine, odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke, i preimenovanjem dotadašnjeg Muzeja narodne revolucije. Muzej se nalazi u parku Guvernerove palače, u zgradi koju je još 1976. godine, baš za namjene muzeja projektirao ing. arhitekt Neven Šegvić. Ervin Debeuc : iz fundusa Muzeja grada Rijeke : kompozicija fotoslike : Muzej grada Rijeke, svibanjMay 2012. = from the holdings of the Rijeka City Museum : composition of a photopicture HK12-02004. ...a prikupljeni su iz fundusa nacionalnih muzeja te privatnih zbirki MUO Zagreb, Narodni muzej Zadar, Muzej grada Rijeke, Arhiv Tošo Dabac, Foto klub Fernando Soprano, Alojz Orel, Andro Damjanić, Ivo Tolić, Zlata Laura Mizner, Igor Emili, Viktor Hreljanović, Abdon Smokvina, Ervin Debeuc... Na otvaranju je knjižnicu Muzeja grada Rijeke predstavila Jasna Milinković navevši da knjižnica djeluje od 1976. godine te ima oko 4000 naslova. Branko Kukurin i Ervin Debeuc. Izložba je otvorena do 15. veljače 2015. godine. Izložba "Hrvatska fotografija u zbirci Muzeja grada Rijeke", čiji je kustos Ervin Dubrović, istoričar umetnosti i direktor Muzeja grada Rijeke, pruža uvid u osam decenija moderne i savremene hrvatske fotografije i stvaralaštvo pojedinih fotografa. Muzej grada Rijeke već 20 godina sistematski prikuplja... Jedinstvena izložba na tri etaže Muzeja grada Rijeke donosi rane radove Gustava Klimta i članova njegove družine, brata Sva djela posuđena iz austrijskih i rumunjskih muzeja mogu se razgledati do 14. studenoga 2020., a otad do 31. siječnja 2021. izlaže se riječki opus i multimedijalni sadržaj. Na panoima na Korzu izložit će se fotografije iz fundusa Muzeja grada Rijeke koje oslikavaju razdoblje uoči završne oslobodilačke operacije, same bitke Osim Obersnela, program proslave 70. obljetnice oslobođenja Rijeke predstavili su predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke... Fotomonografiju "Rijeka - sjećamo se" autora Mladena Grgurića, povjesničara i kustosa Muzeja grada Rijeke predstavljaju Grad Rijeka, Muzej grada Rijeke i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke. Na nešto manje od sto stranica objavljene su dokumentarne fotografije, najvećim dijelom iz... Zgrada Muzeja grada Rijeke, rad arhitekta Nevena Šegvića iz 1976., upisana je u Muzej narodne revolucije dotad je funkcionirao u skučenim prostorijama na Trsatu, stoji u priopćenju Muzeja grada Rijeke. Na drugom katu dobiven je dodatan prostor za čuvanje muzejskoga fundusa, a na trećem... Otvorena izložba "Turski fermani i berati" iz fundusa Muzeja grada Perasta. Zbirka satova Muzeja grada Rijeke Muzej grada Rijeke, osnovan 1994. godine, jedna je od najmla|ih muzejskih ustanova u našoj zemlji, pa ipak ve} danas njegov fundus ~ini petnaestak tisu}a inventiranih predmeta, uistinu respektabilan broj ~ak ako i zanemarimo ~injenicu da je muzej jedva dosegnuo......